Od izbijanja pandemije korona virusa 77 odsto žena se izjasnilo da im je obim posla povećan, a više od polovine njih je u proteklih godinu dana iskusilo uznemiravanje ili neinkluzivno ponašanje na poslu, pokazao je Dilojtov globalni izveštaj, saopšteno je danas.
Povećanje obima posla i kućnih obaveza tokom pandemije korona virusa izazivaju duboko nezadovoljstvo među zaposlenim ženama, a izveštaj, koji je radu 10 zemalja među 5.000 žena, ukazao je na to da ovo povećanje odgovornosti ima pogubne efekte na zaposlene žene, jer danas 51 odsto njih sa manje optimizma gleda na svoju karijeru u budućnosti.
Većina ispitanica planira da napusti sadašnjeg poslodavca u roku od dve godine, dok će skoro četvrtina možda zauvek napustiti posao.
Osim toga, ispitane žene su pokazale i pad kod mentalnog zdravlja za 35 procentnih poena i motivacije na poslu za 29 procentnih poena u poređenju sa periodom pre pandemije, navodi se u Diloitovom izveštaju.
Istraživanje stavova 5.000 žena iz 10 zemalja pokazalo je da je rodna ravnopravnost nazadovala tokom pandemije, potirući godine sporog, ali stabilnog napretka.
„Prethodna godina bila je prava oluja za mnoge žene koje su se suočile sa povećanjem obima posla i većim odgovornostima kod kuće, nejasnim granicama između poslovnog i privatnog, kao i kontinuiranim iskustvom neinkluzivnog ponašanja na poslu”, izjavila je direktorka u Dilojtovom Sektoru za finansijski konsalting i liderka SheXO inicijative u Srbiji Aleksandra Petrović.
Prema njenim rečima, iako je negativan uticaj na dobrobit žena, njihovu motivaciju i angažovanje očigledan, istraživanje takođe pokazuje da neki poslodavci to rade baš kako treba: žene koje rade u njihovim kompanijama su više angažovane, produktivnije i zadovoljnije svojom karijerom.
Žene takođe preuzimaju više odgovornosti u upravljanju poslovima u domaćinstvu, kao i poslovima koji se odnose na negu drugih lica: 59 odsto je reklo da troši više vremena na obaveze u domaćinstvu, 35 odsto provodi više vremena brinući se o deci, a 24 odsto je navelo da više vremena provodi za negu drugih lica koja zavise od njih.
Samo jedna trećina žena smatra da je njihovo mentalno zdravlje danas „dobro” ili „izuzetno dobro”, u poređenju sa 68 odsto pre pandemije.
Istraživanje je pokazalo da je kod žena koje se izjašnjavaju kao LGBT i/ili žena koje nisu bele rase još veća verovatnoća da prijave niži nivo mentalnog zdravlja, kao i zadovoljstva odnosom između posla i privatnog života, u odnosu na druge ispitanice, navodi Tanjug.
Više od polovine anketiranih žena su navele da su u proteklih godinu dana na poslu iskusile neki oblik uznemiravanja ili neinkluzivnog ponašanja - od neželjenih fizičkih kontakata i omalovažavajućih primedbi do preispitivanja njihovog rasuđivanja i sporijeg napredovanja zbog svog pola.